Header

Kada je najteže nastavite i rezultati neće izostati

„Bend treba prvenstveno da se posveti muzici koju stvara. Da se u startu ne opterećuje previše tehnikalijama. Nikad ne smijete da zaboravite da publiku na prvom mjestu kupuje pjesma.“

Riječi su ovo muzičara, muzičkog producentra i vlasnika „Digital Boyler“ studija Ninoslava Dobrijevića Tikija iz Banjaluke, koji je za Jelen Music Show podijelio male tajne kako se snima dobra pjesma, uputio mnoštvo korisnih savjeta muzičarima, te nam otkrio ko je od muzičara na njega ostavio najjači utisak.

„Kada je bend siguran da pjesma „radi“ može se razmišljati o odlasku u studio. Tada počinje faza pretprodukcije pjesme u kojoj se do detalja utvrđuje aranžman pjesme. Laički rečeno, u toj fazi svaki član benda do detalja razrađuje svoju liniju i uvježbava je do ličnog maksimuma. Divna stvar je ukoliko bend ima tehničke mogućnosti da snimi bilo kakav info snimak jer je on od velike koristi prilikom dolaska u studio. Tek tada je bend spreman za snimanje. U suprotnom dolazimo u situaciju da bend u studiju uvježbava linije i troši dragocijeno vrijeme. Ono što je još bitnije – u takvoj situaciji se stvara loša energija koja vodi do lošeg rezultata. Dobra pjesma, jasna vizija šta se želi i odgovarajuće sviračke mogućnosti su preduslov za dobar finalni proizvod”, poručuje Dobrijević.

Ističe da je veliki problem što većina muzičara nije u potpunosti svjesna puta od ideje do realizacije pjesme. Nedostatak iskustva i elementarne edukacije u tom smislu, te jako mali broj uzora na sceni, kaže Dobrijević, dovodi nas u situaciju da svaki bend traži neki svoj način, a pritom gube gomilu energije i dobijaju poluproizvod sa kojim niko nije srećan.

„Veliki dio svog djelovanja sam posvetio upravo toj edukaciji, jer mi je cilj da imamo što više kvalitetnih bendova koji su u stanju svoje ideje iznijeti publici. U praksi proces nastanka pjesme ima nekoliko faza. Prva je ona intimna faza koja se dešava u nečijoj sobi, klupi u parku, garaži… tada nastaju prvi akordi, melodijska linija, tekst. Potom, opet u nekom podrumu bend od inicijalne ideje pravi aranžman, tj. dogovore se ko će šta da svira, da banalizujem stvar. Volim da se uključim u toj fazi i tada već pričamo o pretprodukciji. Vrlo često neka banalna izmjena bass linije ili načina pjevanja može radikalno da promjeni formu pjesme. Tada ostavljam bend da navježbava svoje linije, a ja odlazim sa poprilično jasnom idejom kako će pjesma u finalu da zvuči. To je možda i najljepša stvar u mom poslu jer ja prvi čujem pjesmu. Za početak u svojoj glavi, ali ubrzo takva svira i iz zvučnika”, kaže Dobrijević.

tiki2

Konkretan posao, ističe on, počinje dolaskom benda u studio kada prvo biraju instrumente na kojima će svirati konkretnu numeru, a potom izborom mikrofona, njihovim pozicioniranjem i načinom snimanja stvaramo inicijalni – sirovi zvuk.

„Snimanje obično počinje ritam sekcija koja je motor benda i koja nosi pjesmu. U principu, čim čujem ritam sekciju znam šta mogu da očekujem. Kada sam zadovoljan poslom koji je uradila ritam sekcija bacamo se na ostale instrumente – gitare, klavijature, duvače i sve ono što aranžman predviđa. U toj fazi ja obično postavljam osnovni miks pjesme jer na taj način dobijamo jednu zdravu sliku pjesme koja je ključna za sledeću fazu, koja je ujedno i najpipavija. To je snimanje vokala. Jedan moj kolega mi je jednom prilikom rekao: „Bend dobacuje onoliko koliko vokal može da dobaci!“ I to je zaista tako. U studiju sve nekako možeš da napraviš – do vokala. Tu ili jesi ili nisi”, kategoričan je Dobrijević.

Kada je, kako kaže, zadovoljan snimkom vokala, postavlja prvi miks pjesme i odlučuje šta mu još nedostaje. To su obično začini u vidu back vokala, dodatnih sint zvukova, perkusija, semplova i efekata.

„Tada se na kratko pozdravim s bendom i kreće moj dio posla. Nastaje neki moj upgrade inicijalnog aranžmana čime se u potpunosti zaokružuje forma pjesme. Tada obično (ako mi raspoloživo vrijeme dozvoljava) ostavim sve to da odleži par dana kako bih na neki način „zaboravio“ sve što sam snimao i bistre glave ušao u fazu miksa”, objašnjava ovaj umjetnik.

Miksanje pjesme, nastavlja on, podrazumjeva niz tehničkih radnji kojima se u potpunosti uobličava zvuk pojedinačnih instrumenata u pjesmi, pravi njihov međusobni odnos i pozicija u cjelokupnoj zvučnoj slici. Taj proces je nešto teže objasniti ali upravo on omogućava da se sve odsvirano i otpjevano čuje i da pjesma zvuči podjednako dobro na čemu god da je slušate.

„Posljednja produkcijska karika je mastering kojim se dodaje šlag na kraj. Tada odlučujemo koliko će pjesma biti glasna, da li će biti svjetlija ili tamnija. Na neki način, u toj fazi pjesmu činimo tehnički standardizovanom da bi prilikom emitovanja na radiju ili razglasnim sistemima bila u skladu sa produkcijskim standardima za tu vrstu muzike”, završava detaljan opis nastanka jedne pjesme Dobrijević.

Kada je u pitanju muzička scena u BiH, Dobrijević kaže da ono što je naš realni problem je pitanje motivacije.

„Veliki broj mladih ulazi u muzičke vode vođeni željom za instant slavom. TV show programi podstiču takav način razmišljanja. U finalu uglavnom dobijemo jedno veliko ništa. Oni koji iskreno stvaraju muziku, iz srca, nalaze put do publike. Još jedna stvar, koju ne smijemo izgubiti iz vida, je da smo mi mala zemlja, sa malim brojem stanovnika. Ako imamo u vidu da kvalitet ispliva iz kvantiteta onda je jasno zašto se na prste mogu nabrojati primjećeni izvođači. Neosporno je da stvari idu na bolje, ali ne onako brzo kako bih ja to volio”, naglašava ovaj umjetnik.

Takođe, medijska podrška postaje ključna u svim sferama ljudskog stvaralaštva, ne samo u muzici, i to je ono, kaže Dobrijević, što se ne smije zanemariti.

„Problem koji imamo u našem regionu je poplava komercijalnih medija čiji je jedini cilj da brzo zarade novac. Takvi mediji su uglavnom propagatori jednokratne šund muzike. Ekonomija pobjeđuje moral i etiku. Autorska muzika nema adekvatnu medijsku promociju, jer ona traži vrijeme i sistematsko plasiranje u javnost, a pomenuti mediji za to nemaju ni interesa ni vremena. Tako su oči muzičara uglavnom uprte u državne medije koji bi morali da snose odgovornost za kreiranje ukusa šire populacije, ili sa druge strane na male i nezavisne medije koji pored ekonomskih imaju i više ciljeve”, mišljenja je Dobrijević.

tiki3

Veliku odgovornost za medijsku promociju, ističe on, snose i sami bendovi koji moraju da shvate da sami moraju da urade veliki dio posla. Internet nudi ogromne mogućnosti za samopromociju i one se moraju koristiti.

„Kvalitetna saradnja sa novinarima je jako bitna. Pismena saopštenja za medije i uredno vođene stranice na društvenim mrežama su često ključna razlika između uspješnih i neuspješnih”, poručuje Dobrijević.

Ovaj umjetnik, kroz čiji su studio prošli brojni muzičari, je prije nešto više od godinu dana pokrenuo akciju na društvenim mrežama #slusajdomace. Na kraju krajeva i ideja našeg projekta Jelen Music Show nekako je i zasnovana na tim temeljima podrške i promocije domaće muzičke scene, a Tikija smo pitali koliko su takve akcije i projekti bitni u buđenju i na kraju podršci muzičarima koji stvaraju autorska muzička djela.

„Svaka akcija koja promoviše stvarne vrijednosti je dobrodošla. Međutim vrijednost neke akcije pokazuje reakcija na nju. Ono što je super u vezi akcije koju sam pokrenuo je pojava nekoliko emisija koje se bave domaćom scenom. Lijepo je kad imate top listu na nivou države. Mnogi su u poslednje vrijeme dobili neki medijski prostor koji ranije nisu imali. Ličnim uspjehom smatram i to što smo u poslednjih par mjeseci imali čak tri prva mjesta (četiri u poslednjih par godina) na top listi regionalnog MTV-a. A sve te pjesme su snimljene u mom studiju. Meni to nekako govori da radim posao kako treba i nekad mi bude žao što se moje kolege ne povedu tim. Ono čime lično nisam zadovoljan je reakcija samih bendova na sve to. Da, pojavili su se neki novi autori, ali neki su opet ostali uljuljkani i čekaju nešto. Obično je to poslednji voz. Koji je otišao. A oni nisu skapirali”, opominje Dobrijević.

Ovaj umjetnik se bavi muzičkom produkcijom već dugi niz godina, sarađivao je sa brojnim afirmisanim, kao i muzičarima koji su tek na početku svoje karijere, a nama je otkrio ko je to ostavio poseban utisak na njega.

„Svaki saradnik neminovno utiče na mene. Neke pamtim po pozitivnim stvarima ali ima i onih koje upamtih po onim ne tako dobrim. Teško je iz te mase izdvojiti nekoga posebno, ali recimo da je jedan od ljudi sa kojim sam prošao put od pukog fana, preko pomnog pratioca, potom radnog kolege, a zatim i nekoga s kim pričaš o onim ljudskim intimnim stvarima – Nikola Vranjković. On je čovjek čije stvaralaštvo izuzetno cijenim, sa kojim dijelim dosta zajedničkog, kako u pristupu poslu tako i u nekim ličnim stvarima. Čovjek koji mi je po senzibilitetu blizak, s tim da on to mnogo bolje iskazuje kroz muziku koju stvara”, ispričao nam je Tiki.

Kako je naglasio, svoje autorske ideje stavio je u drugi plan, a s druge strane, dosta svira i po pravilu se upiše na svaku pjesmu koja prođe kroz njegove ruke, a ispričao nam je ponešto i o ritualima koje ima na bini, ali i ispred razglasa.

„Kada sam svirao uvijek sam nekako bio zaokupljen tehničkim aspektom svirke. Provjeravao da li su instrumenti u štimu, da li svi kablovi rade i sl. Nekako time odvučeš pažnju od onoga što slijedi pa nestane treme ili bilo kakve vrste nelagode. U poslednje vrijeme sam uglavnom ispred razglasa i to je opet druga vrsta presije. Trudim se da sve potencijalno stresne situacije riješim u toku tonske probe i sve dovedem pod konac, tako da sam koncert teče glatko i bez problema. Pred koncert se opustim. Provedem neko vrijeme u tišini i trudim se da razmišljam o nečemu sasvim desetom. A onda stanem za mikser i stvari prosto idu svojim tokom”, iskren je Tiki.

tiki1

Za kraj našeg razgovora poručio je muzičarima da prave muziku iz srca.

„Vježbajte svoj instrument. Učite. Slušajte dobru muziku i savjete iskusnijih od vas. Radite mnogo i vjerujte u to što radite. Kada je najteže nastavite i rezultati neće izostati”, poručio je Ninoslav Dobrijević Tiki.

Autor: Mirna Pijetlović

Možda će vam se svidjeti i ovo...